Tone Smolej i Majda Stanovnik : Anton Ocvirk. Monografija
Podrobnosti knjige
Prof. dr. Tone Smolej i prof. Majda Stanovnik u monografiji Anton Ocvirk iz edicije Znameniti Slovenci ponajprije opisuju Ocvirkove mladalačke i bečke godine (1907. – 1928.), te studij na ljubljanskom Filozofskom fakultetu (1928. – 1931.).
Lastnost | Vrednost |
---|---|
Založba | "Sporedno zanimanje" vl. Ksenija Premur |
Prevod | Ksenija Premur |
Leto izdaje | 2022 |
Strani | 322 |
Jezik | hrvaški |
Tip datoteke | epub |
ISBN | 9789538455155 |
Izvodov na voljo:
- Prost
- Prost
- Prost
-
Zaseden
Še 3 dni 35 min in 6 sekund
Pokukaj v knjigo
Dolg opis
Opsežno poglavlje namijenjeno je Ocvirkovom usavršavanju u Parizu u kojem je upoznao neke od značajnih književnika (A. Gide) i profesore komparativne književnosti (F. Baldensperger, P. Hazard) koji su utjecali na njegovo obzorje. Precizno je opisan i Ocvirkov urednički rad u Ljubljanskom zvonu (1933. – 1935.). Posebnu pozornost autori posvećuju Ocvirkovoj Teoriji povijesti komparativne književnosti (1936.) koja je treća knjiga o komparativnoj književnosti na svijetu. Prvi dio završava Ocvirkovim zaposlenjem na ljubljanskom Filozofskom fakultetu, te njegovim predratnim djelovanjem u Oslobodilačkoj fronti. U poratnim desetljećima Ocvirkov se intenzivni autorski i timski rad odvijao paralelno na više različitih područja, stoga je izloženo u tematsko-kronološkim poglavljima. Njegova predavanja na Odsjeku za svjetsku, a kasnije iznova komparativnu književnost i književnu teoriju (1949. – 1971.) opisana su stvarnim podacima i svjedočenjima odabranih slušatelja, kasnije uglednih književnika i urednika. Osnivanje i uređivanje Sabranih djela slovenskih pjesnika i pisaca (1946. –1980.) obuhvaća i opsežnije predstavljanje Ocvirkove postupne objave opusa Srečka Kosovela koji je imao veliki odjek. Slijedi naporno osnivanje i uređivanje Slavističke revije (1948. – 1963.), uspješno osmišljavanje i dovršetak Sto romana (1964. – 1977.) uz stotinu izvornih popratnih studija, Zbornik povodom 80-godišnjici Josipa Vidmara (1975.), izvorno zasnovani Književni leksikon i naposljetku tematski uređena sabrana djela pod programskim naslovom Književna umjetnina između povijesti i teorije. (1978. – 1980.)